Čestitka

Uznemiravanje susjeda

Zbog izuzetno loše zvučne izolacije  međukatnih konstrukcija u mnogim zgradama dolazi do narušavanja međuljudskih odnosa. "Žrtve" su uglavnom ljudi u čijem susjedstvu žive  "dinamičniji susjedi". 

  1. Posebno je to izraženo  tamo gdje su mala djeca. Djeca se igraju, skaču, bacaju igračke i slično. Ako je ispod tog stana obitelj  koja živi "mirnim životom" vrlo brzo se izgubi strpljenje i zamoli susjed da ograniči svoje dinamično ponašanje barem u određene dijelove dana.
  2. U manjem broju slučajeva do uznemiravanja dolazi  uslijed sviranja ili slušanja preglasne glazbe.
  3. Evidentirani su i slučajevi  zvukova koji su rezultat hodanja u obući sa  krutim potpeticama ili štiklama.
  4. Buka nastaje  i prilikom adaptacije ili nekih drugih oblika djelatnosti u stanovima.
  5. Od kućnih ljubimaca koje građani drže u stanovima, a najčešće uznemiravaju  stanare su psi.

Kako se zaštititi?

O svakom  od ovih pitanja najbolje je razgovarati sa susjedima i pokušati naći rješenje kroz uzajamno razumijevanje. 

  1. Najosjetljivije pitanje su djeca. Ograničavanje u ponašanju mogu doživljavati kao stres sa posljedicama  koje mogu ostaviti traga za cijeli život.  Zato preporučamo roditeljima da  pokušaju pronaći adekvatne prostirke ili tepihe i postave ih u prostrije gdje se djeca igraju kako bi se amortizirali  neželjeni zvukovi.
  2. Glazba i sviranje instrumenata su već oblici ponašanja koji se uglavnom mogu kontrolirati.  Uznemiravanje se najčešće javlja od strane mlađih osoba tinejdžera. Uz pravilan pristup i sve se može riješiti.
  3. Ako se radi o nenamjernom ponašanju molba susjedima da prilagode obuću za kretanje po stanu može biti dovoljna.
  4. Neizbježna je upotreba alata i drugih sredstava prilikom adaptacija ili neke vrste zahvata za rekonstrukcije u stanovima. Normalno je da u tim trenucima dolazi do buke. U ovakvim situacijama, nužno je da se izvođači i vlasnici stanova drže odluke o kućnom redu.

 

Što poduzeti ako nema uzajamnog razumijevanja i dogovora?

Ako oblici uznemiravanja imaju obilježja narušavanja javnog reda i mira, potrebno je obavijestiti policiju. Policija će utvrdtiti  postojanje prekršaja  nadležnom sudu dostaviti  izvješće (prijavu).

Međutim u najvećem broju slučajeva policija ne može utvrditi činjenice koje su dovoljne za pokretanje prekršajnoj postupka.   Svi oblici uznemiravanja prestanu dok se  vidi dolazak policije i ostaje riječ oštećenog  bez mogućnosti dokazivanja. Uglavnom sve ostane na opomenama i upozorenjima. Zato je najbolje imati svjedoke događanja koji daju izjave što sud može uvažiti i donijeti pozitivno riješenje. 

Ako se usprkos svim poduzetim mjerama ne spriječi neželjeno ponašanje i čak  se stanje pogorša, oštećenima preostaje pokretanje postupka pred nadležnim  sudom.  Sudu je potrebno dostaviti  materijalne dokaze ili navesti svjedoke . Mogu se koristiti i podatci  o intervencijama policije.

 

Zakonom vlasništvu i drugim stvarnim pravima , predviđeno je postupanje;

 

Isključenje iz suvlasničke zajednice

Članak 97.

Svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom njegovi suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice, pod pretpostavkama koje određuju članci 98. i 99. ovoga Zakona.

Isključenje na zahtjev većine

Članak 98.

(1) Suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice određenoga suvlasnika na čijem je odgovarajućem suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo nekoga posebnoga dijela nekretnine, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka.

(2) Kad je vlasništvo posebnih dijelova uspostavljeno na više od polovine suvlasničkih dijelova neke nekretnine, suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će se zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice bilo kojega određenoga suvlasnika, ako za to postoji neki od razloga iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka.

(3) Odluka o isključenju određenoga suvlasnika može se donijeti:

  • ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koje proizlaze iz zajednice, osobito ako ne plati dužne iznose ni do završetka rasprave koja prethodi presudi prvostupanjskoga suda, a ako je bilo sporno koliko je dužan platiti pa je sud donio međupresudu, tada do završetka prvostupanjske rasprave koja slijedi nakon međupresude,
  • ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika,
  • ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili počini kažnjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kući, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti.

(4) Radnje i ponašanja suvlasnikovoga bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju se za radnje toga suvlasnika.

(5) Suvlasnici koji su odlučili da će zahtijevati isključenje određenoga suvlasnika tužbom će zahtijevati da sud utvrdi postojanje razloga za isključenje i odluči da je tuženik dužan otuđiti svoj suvlasnički dio i napustiti posjed, jer će se u protivnom na zahjev tužitelja, koji ne može biti stavljen u roku kraćem od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, tuženikov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi.

(6) Time što suvlasnički dio stekne druga osoba, zajednica s isključenim suvlasnikom prestaje.

Isključenje na zahtjev manjine

Članak 99.

(1) Ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga suvlasnika, koji ga ničim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem, učinio mu tegobnim zajedničko stanovanje, ili je počinio kažnjivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukućana, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeđeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu podršku da bi većina donijela odluku iz članka 98. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, može tužbom zahtijevati od ovoga da se ubuduće suzdržava od takvih postupaka.

(2) Radnje i ponašanja suvlasnikova bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju se za radnje toga suvlasnika.

(3) Nastave li se takvi postupci i nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da se tuženik dužan suzdržavati od njih, povrijeđeni suvlasnik može i sam podnijeti tužbu iz članka 98. stavka 5. ovoga Zakona, u kojem će se slučaju na odgovarajući način primjenjivati odredbe koje inače vrijede kad tu tužbu podnose suvlasnici koji su donijeli odluku da će zahtijevati isključenje.

 Moramo napomenuti da  sve postupke  moraju pokretati sami suvlasnici jer ne postoji ustanova ili institucija koja će to učiniti umjesto njih!

Alen Kristović