Porez na imovinu dodatno će srušiti cijene stanova

Pad cijena nekretnina zbog poreza na imovinu vjerojatno neće prouzročiti smanjenje znatnih zaliha neprodanih novih stanova, procjenjuju analitičari HNB-a, koji ističu će se potražnja s novoizgrađenih preusmjeriti na starije stanove. Agenti, pak, smatraju da će se porez odraziti i na tržište novogradnji.

U Hrvatskoj je trenutno oko 2.2 milijuna stanova i oko 200.000 vikendica, a prema nekim procjenama na tržištu nekretnina neprodanih je oko 150.000 stanova, osobito u novogradnjama koje, zbog ekonomske krize i pada tržišta nekretnina te preskupog zaduživanja, ne nalaze kupce. Nekretninski balon se polako ispuhuje, no još ne onolikom brzinom kojom bi se to očekivalo, s obzirom da banke ne prodaju u velikoj mjeri stanove i ne otpisuju loše kredite jer time štite vlastite poslovne bilance. 

Manje kredita

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) objavljeni u posljednjoj publikaciji Financijska stabilnost, pokazuju da građani uzimaju znatno manje stambenih kredita nego prije, iako se početkom ove godine osjetio blagi rast stambenih kredita od 3,5 posto.

Naime, višegodišnje usporavanje rasta zaduženosti sektora nekretnina zaustavilo se krajem 2011. na razmjerno niskoj razini, da bi u prvom kvartalu opet lagano porastao. I to, iako su se recesijski pritisci obnovili krajem 2011., a investicije zadržale na niskoj razini, po čemu je sektor nekretnina odudarao od općih kretanja duga poduzeća.

– Pritom se blago oporavilo domaće kreditiranje poduzeća iz djelatnosti građevinarstva, a istodobno usporilo kreditiranje djelatnosti poslovanja s nekretninama. Domaći financijski sektor tako je nastavio podupirati nekretninski biznis u očekivanju budućeg oporavka, a vidljiva je i određena potpora inozemnih kreditora koji se još nisu počeli povlačiti, kažu u HNB-u te dodaju kako je ranjivost građevinarstva i dalje još uvijek izrazita.

Sama stanogradnja bilježi i nadalje stagnaciju zaduživanja pod utjecajem vrlo niske potražnje unatoč olakšanoj dostupnosti stambenih nekretnina, uvjetovana smanjenjem realnih dohodaka i povećanom neizvjesnosti na tržištu rada. Tako se već više od dvije godine primjećuje izostanak realnog prirasta stambenih kredita, čemu pridonosi i ponovni rast kamatnih stopa te razmjerno sporo smanjivanje cijena stambenih nekretnina.

Slaba potražnja

Prema podacima HNB-a, cijene stambenih nekretnina u posljednjem su tromjesečju 2011. tako pale za 2,1 posto pa su ustvari u odnosu na najviše cijene iz razdoblja prije krize pale tek za 13,2 posto. Ako se iz indeksa cijena nekretnina isključe cijene stambenih nekretnina na Jadranu, koje su obično otpornije na pad cijena, to je smanjenje izraženije i iznosi 4,2 posto na godišnjoj razini, odnosno 15,7 posto u odnosu na najviše pretkrizne cijene.

– Budući da se do kraja 2012. ne očekuje značajnije poboljšanje investicijske potražnje, zaduženost sektora nekretnina i dalje će stagnirati. Tome će pridonijeti i zadržavanje kamatnih stopa na povišenoj razini, zaključili su u HNB-u.

Jasminka Biliškov, potpredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore (HGK), potvrdila je da je situacija na tržištu nekretnina i dalje vrlo nepovoljna te da se utjecaj ekonomske krize jako osjeti. Naznaka nekakvog značajnijeg poboljšanja prodaje za sada nema.

– Građani se boje zaduživati jer vlada neizvjesnost, mnogi ostaju bez posla i u takvoj situaciji je teško očekivati da će stambeni krediti rasti. Situacija je i nadalje zabrinjavajuća, rekla je Biliškov. Velik problem je i nadalje visoka kamata na kredite, osim čega je dodatnu skepsu donijela cijela priča oko švicaraca. Niže kamate na stambene kredite zasigurno bi utjecale na tržište nekretnina, smatraju agenti, međutim njihova razina ovisi o poslovnoj politici banaka koja je očito takva da u zemljama Europske unije banke daju niže kamate na stambene kredite pa se Europljani za nekretninu zadužuju jeftinije od stanovnika Hrvatske.

Malo stranaca

Prema ocjenama HNB-a uskoro bi moglo doći do dodatnog porasta ponude u stambenom sektoru, i to, zbog najave da će se uvesti porez na imovinu. Stoga bi se mogao pojačati trend pada cijena stambenih nekretnina, ali zbog preusmjeravanja potražnje s novoizgrađenih na starije stambene nekretnine ni taj pad cijena vjerojatno neće prouzročiti smanjenje znatnih zaliha neprodanih novih stanova.

U Udruženju su također istakli i kako će najavljivani porez na imovinu sigurno utjecati na nekretninsko tržište, osobito novogradnje.

– Tko ne bude mogao podmirivati novu obvezu, sigurno će nastojati prodati nekretninu. Logika stvari je takva da bi uvođenje ovog poreza dovelo do daljnjeg spuštanja cijena i dodatno oslabilo ionako oslabljeno tržište nekretnina. Danas u Hrvatskoj se najviše prodaju manji stanovi, od 50 do 65 kvadrata površine i to kada se rješava stambeno pitanje. Tu i tamo se proda i koja luksuzna nekretnina, no takvih je kupaca malo. Inače, mnogo se očekivalo od izjednačavanja statusa europskih državljana koji već nekoliko godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj kao fizičke osobe. Međutim, stranaca je malo, gotovo da ih i nema. Kriza je i u zemljama članicama EU pa su se njihovi građani okrenuli vlastitoj privredi i građevinarstvu. Nijemac će tako radije svoj novac uložiti u nekretninu u Njemačkoj nego u Hrvatskoj jer razmišlja kako tako pomaže vlastitu ekonomiju. Naše tržište nekretnina bi moglo pokrenuti otvaranje prema ruskom tržištu i trećim zemljama koje nisu pogođene ekonomskom krizom, istaknula je Biliškov te dodala kako bi građanima tih zemalja trebalo omogućiti da nekretnine u Hrvatskoj kupuju kao fizičke osobe, a ne preko tvrtki. Zakonodavac bi tu trebao biti elastičniji jer bi se na taj način povećala kupoprodaja. Dodala je, kako to treba sagledati šire, jer osim same kupnje nekretnine, dio tih kupaca bi i preselio, pokrenuo u Hrvatskoj posao, u konačnici i zapošljavao domaće stanovništvo.

Do daljnjeg će Rusi ipak teže kupovati nekretnine, a stagnacija u stanogradnji i prodaji stanova je i više nego izvjesna.

predstavnik-stanara.net