Koliko smo spremni za provedbu Uredbe o gospodarenju otpadom

Kao građani svjesni smo odavno preuzetih obveza prema EU kojima se obvezujemo na potpuno drugačije postupanje s otpadom u odnosu na to kako smo sa smećem postupali ranije.

Svjesni smo da otpad trebamo razvrstavati na način da ostane što manje miješanog komunalnog otpada čiju ćemo predaju komunalnim društvima sve skuplje plaćati. Tako je u civiliziranom svijetu, jasno nam je da se i mi moramo odreći dijela naše udobnosti i više potruditi. U suprotnom, Hrvatska će plaćati penale Europskoj uniji, naplatit će ih gradovima i općinama, a oni će već naći načina da se naplate od nas, građana.

Doneseni su Zakon o održivom gospodarenju otpadom (2013. godine) i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (2017.) godine, gradovi i općine donijeli su svoje Odluke.

Uvažavajući činjenicu da ima sredina koje su, za naše pojmove, napravile velike iskorake, moram svejedno reći da se za veliku većinu građana upravo ništa, osim iznosa mjesečnog računa, do sada nije promijenilo!

Stanari većine višestambenih zgrada i dalje imaju zajedničke kontejnere na „nebranjenim" javnim površinama, u te kontejnere svoj otpad mogu slobodno ubacivati prolaznici i susjedi. Sadržaj kontejnera, kao i otpada u vrećicama uz taj kontejner, odgovornost je stanara koji su za taj kontejner „zaduženi". Dapače, komunalna društva, ali i komunalna redarstva gradova i općina mogu nas kažnjavati ukoliko otpad nije propisno razvrstan, pa se u nekom kontejneru nađe nešto što ne bi trebalo.

Većina gradova i općina nije uopće stupila u kontakt sa predstavnicima zgrada niti upraviteljima zgrada, ako zgrade uopće imaju upravitelja. Trebali bi s nama dogovoriti gdje će se graditi boksovi za kontejnere, ali i osigurati javnu površinu za tu namjenu ukoliko sama zgrada nema okućnicu na kojoj bi se to dalo izvesti.

Mi kao građani vrlo rado ćemo se educirati na koji način odlagati određene vrste otpada, voljeli bismo i da nam netko kaže da li staklenke treba ispirati prije odlaganja, da li novinski papir i sanitarni papir (salvete i papirnati ručnici) idu u istu kantu. Htjeli bismo da oni koji ne odvajaju otpad zbog toga plaćaju više od nas koji ga se trudimo odvajati. Htjeli bismo također da oni koji ne poštuju pravila i nepropisno odlažu svoj otpad budu zbog toga kažnjeni. Nažalost, ne vidimo da se u praksi išta od toga događa.

Predlažemo da se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao najviša institucija dodatno uključi i potakne gradove i općine na aktivniji odnos prema razvoju sustava sakupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada za koji su ih državni propisi i zadužili i time učinili odgovornima.

Slobodni smo predložiti vam i kampanju u javnim medijima koja bi građanima dodatno objasnila potrebu primarne selekcije otpada.

U suradnji sa HGK, FZOEU, Nastavnim zavadom  za javno zdravstvo i drugim sudionicima pripremili smo brošuru „Održivo gospodarenje otpadom-kružna ekonomija i energetska učinkovitost- faktora zaštite okoliša". Uskoro će građanima biti podijeljeno između 15 000 i 20 000 besplatnih primjeraka. Međutim zbog uvjeta  i trenutka  u  kojem to izlazi iz tiska, ne može se očekivati značajniji učinak ako se ne stvore i ostali preduvjeti.

Građani su najbrojnija skupina unutar svih dionika sustava, bez nas sasvim sigurno neće doći do potrebnih promjena. A račun za sve nedovoljno iskomunicirane projekte također će platiti – u konačnici – građani.

udruga stanara