ZAKON KOJI SPAŠAVA VLASNIKE NEUSELJIVIH STANOVA Zaštićeni najmoprimci morat će se iseliti

 Riječ je o oko 2600 stanova, iako ih je prije 20-ak godina bilo gotovo 10.000

Nakon 23 godine, koliko je prošlo od raspada Jugoslavije, država je konačno odlučila riješiti problem zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca.

Prvima će osigurati kupnju zamjenskih stanova uz subvencije države i jedinica lokalne samouprave, dakle gradova i općina, a drugima omogućiti vraćanje njihova vlasništva, što im je oduvijek bilo zajamčeno Ustavom...

 

Riječ je o oko 2600 stanova, iako ih je prije 20-ak godina bilo gotovo 10.000. No, mnogi su najmoprimci u međuvremenu umrli, mnogi izbačeni nakon što ih je vlasnik stana tužio, a neki su se uspjeli dogovoriti s vlasnicima oko najamnine.

Ministarstvo graditeljstva predstavilo je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova, koji je od jučer na javnoj raspravi, a početkom iduće godine bit će usvojen.

- Zakon se prvenstveno odnosi na ekstremne najamoprimce i najmodavce. Prvi kažu: ‘Ja hoću otkupiti baš ovaj stan u kojem živim i ne želim plaćati nikakvu najamninu’. Drugi kažu: ‘Ja odmah hoću svoj stan i sudskim putem ću izbaciti najmoprimca iz njega’. To se, nažalost, do sada tako rješavalo. Sada ćemo to promijeniti - poručila je Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva.

Prvi je način da najmoprimci kupe neki od stanova koje gradovi imaju u svom portfelju. Svi veći gradovi u Hrvatskoj imaju ukupno na raspolaganju 13.185 stanova.

- Jedinice lokalne uprave vidjet će imaju li zamjenski stan, a ako nemaju, morat će izgraditi stanove kroz sustav poticane stanogradnje, za što će iz centralnog proračuna dobiti bespovratne subvencije. U tom stanu će stanar i dalje imati status zaštićenog najmoprimca, plaćati istu najamninu ili će moći dogovoriti otkup stana s lokalnom upravom. Ako najmoprimac sam nađe neki stan na tržištu, država će mu subvencionirati kupnju sa 25 posto, a jedinice lokalne samouprave sa 40 posto - objasnio je Željko Uhlir, zamjenik ministrice zadužen za stanogradnju. Ako poželi otkupiti stan od najmodavca, dakle stan u kojem trenutno živi, zaštićeni najmoprimac također će imati pravo na iste subvencije.

Ako ne želi ili ne može kupiti zamjenski stan, može ostati u postojećem, ali će mu iznos zaštićene najamnine istoga trena skočiti za gotovo četiri puta i k tome će idućih 10 godina rasti 10 posto godišnje.

U rješavanje problema kreće se u dvije faze: prvo će se namiriti vlasnici stanova koji nemaju drugu stambenu nekretninu u svome vlasništvu. Njih je, prema podacima Ministarstva, oko 500. Svima njima će se stanovi vratiti najkasnije u iduće tri godine. U idućih 10 godina obeštetit će se ostalih 2100 vlasnika stanova koji imaju u vlasništvu još neku nekretninu. A što će biti s onim “ekstremnim” zaštićenim najmoprimcima koji neće htjeti plaćati najamnine predviđene novim zakonom?

- U slučaju neplaćanja odmah ovrha! Nema druge. Cijela je ideja da vlasnici dođu do svojih stanova - upozorila je ministrica.

Naravno, stanari se mogu dogovoriti s vlasnikom da mu plaćaju tržišnu najamninu. Djeca zaštićenih najmoprimaca koji su umrli neće moći ostati u stanu, ali će također imati pravo kupiti drugu nekretninu uz subvencije.

Plaćaju mi 140 kn, a ja održavam stan

Ivan Hladilo sa suprugom i četvero djece živi u prizemnom stanu od šezdeset četvornih metara u kući koja je u vlasništvu njegove obitelji, a u stanu od 80 kvadrata na drugom katu sama živi zaštićena stanarka. Vijest da bi se problem sa zaštićenom stanarkom uskoro mogao riješiti, Hladilo prihvaća s nevjericom. - Moj je djed ovu kuću kupio 50-ih godina. Tada su na prvom katu već bili podstanari, supružnici s dva sina, no nije ih smio iseliti iako je taj stan bio njegovo vlasništvo - kaže Hladilo ispred obiteljske kuće u Gružu, gdje se cijena četvornog metra kreće i do 4000 eura. Na prvom katu obiteljske kuće u stanu od 70 kvadrata žive Hladilovi roditelji i njegova baka. - Kratko nakon toga umro je i taj čovjek, u međuvremenu i njegov brat, a u stanu je sama ostala nevjesta jer nisu imali djece. Ona za mjesečnu stanarinu od 140 kuna koristi stan od 80 kvadrata, visoko potkrovlje i magazin. S druge strane, mi smo dužni održavati taj stan - kaže Hladilo ( A.H. Hauswitschka)

Izvor: Jutarnji list