Sve sporne stavke treba regulirati ugovorom kako bi se izbjegli kasniji sporovi na sudu.

Podstanari koji tulumare, ne plaćaju redovito, ostavljaju višemjesečne neplaćene račune ili se nemarno odnose prema nekretnini koju su unajmili noćna su mora svakog stanodavca, a nakočoperene gazdarice koje se petljaju u svakodnevni život i detektivski nadgledaju

tko u stan dolazi ili odlazi i određuju tisuće nemogućih pravila strah su i trepet svakog čovjeka koji živi u unajmljenom stanu. Može li “suživot” između stanodavaca i podstanara biti korektan? Može, a da bi se takav odnos postigao, dobro je poslušati nekoliko pravila.

Kod nas je još uvijek uvriježeno pravilo da se i stanovi i podstanari traže preko oglasa, bez posredništva agencija. Razlog tome su uglavnom provizije koju plaćaju klijenti, a najčešće se kreću u visini jedne stanarine.

Posredništvom agencije stan je lakše i brže naći. No, tu prestaje i svaka odgovornost agencije za sve buduće odnose između stranaka. Sve drugo je dobro, a i zakonski potrebno, regulirati međusobnim ugovorom. Prije potpisivanja ugovora, najmoprimac bi trebao provjeriti je li stan u vlasništvu onoga tko ga iznajmljuje, u kakvom je stanju, postoje li kakva oštećenja. Ugovorom mora biti regulirano tko će u stanu boraviti, kolika je visina stanarine te odrediti datum plaćanja. Ako su režije uključene u cijenu stanarine, to valja naznačiti, u suprotnom ih treba specificirati. Dobro je i popisati stvari koje ostaju u stanu i kad se u njega useli novi stanar, ali i to hoće li uz stan koristiti eventualno šupu, garažu...

Valja dogovoriti hoće li stanar biti prijavljen na novoj adresi i smije li u stanu obavljati neku od djelatnosti. Ugovor mora definirati i otkazni rok – najmoprimac ga može dati u bilo kojem trenutku, dok najmodavac otkaz mora najaviti barem mjesec dana unaprijed. Ugovor se može sastaviti, ali postoje i gotovi obrasci u Narodnim novinama.

Ugovor valja ovjeriti kod javnog bilježnika, a najbolje je ovjerite potpise obiju stranaka. Sklapanje ugovora dobro je za obje strane jer će sve eventualne nesporazume lakše riješiti. Nepisano je pravilo da vlasnik stana zadrži ključ i dok su u stanu podstanari. Svakom podstanaru ostaje nada da to neće zlorabiti, dosađivati, nenajavljeno dolaziti. A “gazdi” stana vjera da će se njegov stan čuvati.

Savjeti plus

• Smiju li podstanari držati kućne ljubimce? Zdrav razum kaže – smiju! Ipak, oprez, i to je pitanje najbolje odmah riješiti sa stanodavcem, posebno ako se iznajmljuje namješteni stan. Stanodavci se boje za svoje parkete, sagove, namještaj, nekima smetaju životinjske dlake...

• Djeca i podstanarstvo? Ima stanodavaca koji ne žele djecu u svom stanu, no o tom uvjetu doista ne treba raspravljati.

• Na vlasnikovo ili svoje ime? Telefonsku i internetsku linije prijavite na svoje ime. Linije uvijek možete seliti na adresu koju želite, a vlasnik stana tako će biti i siguran da nećete “pobjeći” s neplaćenim računima.

• Treba li stan nakon iseljenja obojiti? To je stvar koju je najbolje definirati prilikom sklapanja ugovora.

• Što nakon ulaska u EU? Iznajmljivanje stanova nije propisano pravilima EU, već je sve u rukama države članice. Stoga od 1. srpnja ne treba očekivati nikakve promjene. I dalje vrijede pravila slobodnog tržišta – po zakonu ponude i potražnje.

Izvor: Dom & vrt

Autor:Mirela Kruhak

• Pret
• Sljedeće