Općinski građanski sud u Zagrebu danas je donio takozvanu međupresudu u slučaju 'Vrbani', kojom je utvrđena odgovornost investitora, izvođača radova, kao i nadzornog organa na zgradi u Palinovečkoj ulici, gdje je 2006. godine došlo do zagađenja pitke vode.

Stanari Palinovečke tužili su tvrtku Geoprojekt, Zagrebgradnju i Kapital ing., smatrajući da je do zagađenja vode u stanovima koje su tamo kupili došlo zbog manjkavosti u izgradnji zgrade.

Današnjom presudom potvrđena je odgovornost graditelja, jer je na temelju provedenih vještačenja detektirana izravna uzročno-posljedićna povezanost između

 Od 1. srpnja 2013. sve nekretnine na tržištu moraju imati energetski certifikat.

Postojeće zgrade, uredi, stanovi, veći od 50 m2 koji se prodaju moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid kupcu  prije sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.

Obaveza energetskog certificiranja kod najma, leasinga ili zakupa, odgođena je do 1.1.2016. godine.

Regulativa koja definira ovu obvezu je: 

 Jučer je istekao rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju. Gužve u uredima diljem zemlje bile su nesnosne jer je velik broj građana čekao zadnji rok za predaju papira. Ipak, dan prije isteka roka ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš ne može skriti optimizam jer je, kako kaže, na kraju svibnja bilo više od 201.000 zaprimljenih zahtjeva, a kako je to praksa u Hrvatskoj, gdje se sve čeka u zadnji čas, očekuje se da bi ukupna brojka podnesenih zahtjeva mogla premašivati i 300 tisuća. O zakonu o legalizaciji, usklađivanju s direktivama EU, pelješkom mostu i novim zakonima ministrica je otvoreno progovorila

 'Oprosti što te to tako pitam, ali jeste li vi Hrvati budale kad plaćate skuplje ako može jeftinije?' - pitala me kolegica iz Rumunjske

- Oprosti što te to tako pitam, ali jeste li svi vi Hrvati budale? – pitala me kolegica novinarka iz Rumunjske prije koju godinu proučavajući cijene koje plaćamo za usluge mobilnog telefoniranja. Nešto toliko skupo u Europi nije srela, a dobar dio svoje novinarske karijere posvetila je telekom industriji. Gledala me je zabazeknuto dok sam joj objašnjavala da nismo bedasti nego da eto, imamo tri privatna operatera, jedan je nekad bio državni, pa smo u privatizaciji skupa sa kompanijom prodali infrastrukturu i onemogućili time pristojan razvoj konkurencije.