Zajedno smo jači !
ENERGETSKA OBNOVA I OIE - Puno je problema, rješenja postoje, ali treba ih i primijeniti
Projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo - ZAJEDNO krenuo je početkom 2022. godine. U gotovo godinu dana, možemo tako s ponosom reći, pokrenuli smo brojne promjene.
Prvenstveno, o temama obnovljivih izvora energije i energetskoj obnovi, kako višestambenih zgrada i kuća tako i javnih i poslovnih zgrada, počelo se sustavno pisati i pratiti.
S više od 180 objavljenih tekstova od početka projekta, ekipa ZGRADOnačelnik.hr-a revno je, uz pomoć brojnih partnera, krenula u sustavno informiranje i edukaciju svih dionika ovog dijela tržišta.
Još jednom zahvaljujemo svim partnerima ovoga projekta na institucionalnoj, sadržajnoj i financijskoj potpori.
Popis svih partnera i pokrovitelja (abecednim redom, neovisno o statusu):
Nedavno se održao treći radni sastanak (druženje) partnera i pokrovitelja na kojemu se govorilo o brojnim temama i izazovima te o naglascima za iduću 2023. godinu. Osim partnera, čije ćemo zaključke navesti u ovom tekstu, na sastanku su sudjelovali i predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iako Fond nije službeni partner projekta Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo - zajedno!
Sudionici sastanka naglasili su kako je neophodno mijenjati trenutne zakonske odredbe koje se tiču ugradnje sunčanih elektrana na krovove višestambenih zgrada.
- Zaključci s 1. druženja - Gorući problemi energetske obnove i solarnih elektrana
- Zaključci s 2. druženja - UČINKOVITA ZGRADA - Što treba mijenjati da bi funkcionirala energetska obnova i primjena OIE
- Prvih pola godine projekta - U šest mjeseci pokrenuli smo male, ali značajne promjene
Naglasci sa sastanka:
SLAVONSKI BROD
Ove godine ćemo imati većih problema s kvalitetom zraka zbog većeg korištenja kućnih ložišta i sagorijevanja.
Zgrade su u energetski lošem stanju, a slično je i s kućama. Objekti u vlasništvu Grada prijavljeni su na razne javne pozive. Radimo i na obnovi Tvrđave Brod, koja je kulturno dobro. Na što možemo utjecati, djelujemo, ali ne možemo sve.
Trebamo podršku Ministarstva i FZOEU jer treba povećati razinu sufinanciranja kako bi se poboljšala kvaliteta zraka.
KARLOVAC
Radi se na zamjeni i rekonstrukciji toplinske i vodovodne infrastrukture te kanalizacije. Unazad četiri godine, energetski je obnovljeno 10 javnih zgrada. Radi se na 14 fotoelektrana, kao i na geotermalnoj bušotini.
Surađuje se s brojnim partnerima na pitanju energetike i toplinarstva.
Poteškoće stvara dokumentacija i procedura postavljanja solarnih elektrana na krovove u središtu grada jer je riječ o kulturnom dobru.
DOOR
Potrebno je krenuti u sustavno rješavanje energetskog siromaštva. Trebaju nam Javni pozivi i natječaji, ali da kriteriji budu blaži.
Radimo i na prijedlogu mjera energetske obnove.
- Problem je privatni najam - kako pokrenuti iznajmljivače u zgradama da se uključe u obnovu jer je u zgradama problem 51 posto potpisa.
- Druga mjera - problem je neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji sprečavaju obnovu.
Energetske zajednice - potiče se građane da se uključe na tržište. Postoje projekti i ideje, vjerujemo da ćemo se uključiti u lokalnim zajednicama. Problem je zakonske definicije energetskih zajednica i kako će se one moći fizički osnovati.
EKO KVARNER
Radimo na umrežavanju kuća kao softversku razmjenu struje. Radi se na postavljanju fotonaponskih elektrana na tri zgrade. Svi tehnički preduvjeti za ugradnju fotonapona su riješeni, čeka se izmjena zakona.
POKRET OTOKA
Građanima je više-manje sve jasno, problem su imovinsko-pravni odnosi. Idemo u smjeru crowdinvestinga i zadruga. Što se tiče jedinica lokalne samouprave, postoji određeno nerazumijevanje projekata.
Naime, odvajaju projekte umjesto da se sve radi kao cjelina. Na otocima je dosta specifična zona zaštite. Imamo nove smjernice Ministarstva kulture, ali još ih nismo shvatili. Vjerojatno će se za svaku zgradu morati tražiti mišljenje konzervatora.
Zelena energetska zagruga (ZEZ)
Važno je poštovati lokalne potrebe i potrebe građana. Imali smo sreću da smo tijekom ove godine uspjeli osluhnuti 3.000 građana iz RH, 60 posto je iz ZG-a i ZG županije. Glavno pitanje bilo je o solarima na kućama. A za solare na zgradama nismo davali savjete jer je to velika nepoznanica.
Građanima je potrebno financiranje i puno njih se na to oslanja jer znaju da će se tijekom godine otvoriti neki javni poziv.
Još uvijek nisu poznate mjere uvođenja nulte stope PDV-a na solare.
Bolje rješenje bi bilo da postoji stalni javni poziv za sve koji žele OIE na kući ili zgradi. To je potreba koju smo dosta jasno osjetili.
Ogromna prepreka su dozvole. Možda institucije koje su uključene nemaju mogućnost utjecaja, ali zakonski rokovi i procedure se ne poštuju.
Jedan od članova ZEZ-a je i predstavnik suvlasnika u svojoj zgradi, a već neko vrijeme intenzivno radi na ideji o postavljanju solarne elektrane na krov zgrade. Trenutno stanje se nije puno odmaknulo jer ima više pitanja nego odgovora. U glavi ima samo teoretske odgovore koje treba provjeriti u praksi. Trenutno ima samo glavni projekt koji je izradio za zgradu. Zna otprilike koliko je velika elektrana. Od 32 stana 27 ili 28 korisnika bi bilo potrebno da se pokrije potrošnja proizvedene električne energije. Investicija od 15.000 kuna bi bila po jednom korisniku. I tu su stali. Ima potvrđen interes otprilike 25 korisnika kada su se zadnji put čuli. Nakon što im je poslao dodatne podatke o iznosu koji je potreban, desetak korisnika je još jednom potvrdilo da su zainteresirani. Slijedi definirati sve korake udruživanja suvlasnika u skupinu aktivnih kupaca. To su sad ta pitanja na koja ima teoretske odgovore, ali tek će vidjeti kako će to praktično funkcionirati. Bez obzira na to što za skupinu aktivnih kupaca ne treba neka pravna osoba, moraju između sebe definirati sve svoje odnose. Morat će potpisati nekakav sporazum između njih 27 koji su u skupini aktivnih kupaca koji definira tko predstavlja skupinu, kako se ulazi u to, kako se izlazi iz te skupine, gdje i kako će prikupljati novac za investiciju, na koji račun će to uplaćivati i hoće li uključivati račun od pričuve, što kada jedan od suvlasnika koji je investirao u elektranu proda stan, tko i kako u tom slučaju preuzima njegov udio investicije u elektranu, na koga će glasiti vlasništvo elektrane...
Njegova ideja je da se ta elektrana ne financira sredstvima pričuve da bi se izbjegla potreba za stopostotnu suglasnost suvlasnika. Ako se nešto financira iz pričuve to je poboljšica na zgradi, a u ovom se slučaju želi ići na opciju da poboljšicu financiraju zainteresirani suvlasnici svojim sredstvima, a da se i zajednička potrošnja zgrade uključi u potrošnju elektrane kako bi se opravdalo poboljšanje situacije u zgradi i da se izbjegne potrebna suglasnost svih suvlasnika. Svi suvlasnici bi imali koristi od te investicije, a to bi platili oni koji su zainteresirani za investirati u elektranu. Dakle, nakon što definiraju svoje međusobne odnose, on kao predstavnik suvlasnika mora dobiti mandat za razgovor s HEP-ODS-om da vidi hoće li mu oni dopustiti ugradnju novog brojila u zgradu bez suglasnosti svih suvlasnika (jer HEP-ODS inače može reći ne ako nema 100 posto suglasnosti). U svakom slučaju nada se da će u idućih šest do osam mjeseci biti puno bliže ostvarenju elektrane, a u tom periodu će vidjeti, ako već slože model koji je relativno provediv, da idu prema FZOEU za poticanje i takvih projekata - ugradnje solarnih elektrana na višestambene zgrade.
Pročitajte i:
- PRAVNA PODLOGA - Koji zakon regulira postavljanje nove fasade ili sunčane elektrane
- ENERGETSKA OBNOVA - jedan zakon kaže jedno, drugi zakon drugo. Koji je u pravu?
- Kako postaviti fotonaponsku elektranu na krovu višestambene zgrade
- Primjer iz Sinja - Kako se održava zgrada i što se sve može napraviti
UDRUGA UPRAVITELJ u ime upravitelja zgrada
Nekoliko je upravitelja prijavilo zgrade na prošli Javni poziv, no ne znaju kako će iskoristiti taj novac. Zakon kaže da je dovoljna odluka od 51 posto suvlasničkih udjela, no provedbeni propis je problem. HEP kaže da nas želi spojiti, no ne zna kako.
Osnivanje d.d.-a ili d.o.o.-a je komplikacija, zgrada treba imati OIB, naglasio je upravitelj iz Tehnoplast-Split.
Ako zgrada bude subjekt, koja posluje, prima novac i plaća račune, onda treba imati OIB. To bi trebala biti jedna od osnovnih stavki. Tada bi zgrada mogla imati i mjerilo, zgrada može biti izvođač i investitor. Zgrada se može spojiti, ali samo na zajedničku potrošnju, a to nije isplativo.
Zgrade žele energetsku obnovu i spremne su, no fotonaponske elektrane nisu u fokusu. Primjerice, u Splitu ima puno ravnih krovova, suvlasnici su zainteresirani. No problem je način raspisivanja i podjele novca za sufinanciranje. Pripremljen je 31 projekt težak 180 milijuna kuna za energetsku obnovu, prošlo ih je šest ukupno vrijednih 45 milijuna kuna.
Bilo bi bolje da postotak sufinanciranja bude manji. Tko će odraditi 45 milijuna kuna radova, što je s cijenama? Sustav treba biti stabilan.
Upravitelj GSKG je u posljednje dvije godine odradio energetsku obnovu 118 ulaza mimo javnih poziva i sufinanciranja. To je četiri puta više nego što će ih dobiti sufinanciranje temeljem Javnog poziva Ministarstva graditeljstva. Ili treba uvesti trajni javni poziv s manjim postotkom sufinanciranja ili drugi financijski model.
