Kako uštedjeti na struji
'Oprosti što te to tako pitam, ali jeste li vi Hrvati budale kad plaćate skuplje ako može jeftinije?' - pitala me kolegica iz Rumunjske
- Oprosti što te to tako pitam, ali jeste li svi vi Hrvati budale? – pitala me kolegica novinarka iz Rumunjske prije koju godinu proučavajući cijene koje plaćamo za usluge mobilnog telefoniranja. Nešto toliko skupo u Europi nije srela, a dobar dio svoje novinarske karijere posvetila je telekom industriji. Gledala me je zabazeknuto dok sam joj objašnjavala da nismo bedasti nego da eto, imamo tri privatna operatera, jedan je nekad bio državni, pa smo u privatizaciji skupa sa kompanijom prodali infrastrukturu i onemogućili time pristojan razvoj konkurencije.
Uz to, u usporedbi s Rumunjskom manje smo tržište jedno pet puta, a malo smo i lijeni za svo to silno proučavanje čak i ograničene ponude i eto, volimo puno mljeti. Gledala me zabezekunto i rekla nešto poput : - Ok, ako ti tako kažeš.
Poslije sam se zamislila nad samom sobom, izračunala da i sama suhim zlatom plaćam taj račun za mobitel, uhvatila sam se računanja, zbrajala, oduzimala, procjenjivala i proučavala, promijenila operatera i tarifu, drastično smanjila troškove i osjećala se jedno vrijeme znatno manjom budalom! Za moju Rumunjsku kolegicu i to je preskupo, ali bolje, odnosno jeftinije ne mogu. S obzirom na moju naviku, što korisnog, što beskorisnog blebetanja.
Bombardirana ovih dana jeftinom, jeftinijom, pa i besplatnom strujom u reklamama novih strujnih operatera koji su na to malo tržište došli da uzmu svoj dio kolača, pitam se kako da pristupim ovoj temi a da kad mi stigne poruka iz Rumunjske u obliku pitanja: «Oprosti što te to tako pitam, ali jeste li vi svi Hrvati budale kad plaćate struju skuplje ako može jeftinije?» nađem neki smisleniji odgovor.
Mogu li moji računi za struju zaista biti 30 ili čak 50 posto manji nego su danas, kako mi kažu ovi Slovenci iz GEN-I-a ili Nijemci iz RWE-a? Jesu li ovi u Hrvatskoj Elektroprivredi zaista beskrupulozni pljačkaši koji mi godinama otkidaju kruh sa stola ili fine sandale sa nožnih prstiju, kako kome ovisno o prihodima? Događa li se sa strujom danas ono što se prije nekoliko godina počelo događati sa telekomunikacijama?
Pokušat će vas uvjeriti da je to isto. Moglo bi nam se dogoditi da gorko iskustvo skupog telefoniranja prelijemo na aktualno pitanje računa za struju i počnemo se ponašati sasvim nekontrolirano.
Primjerice, da zovemo te Slovence iz GEN-I-a i odmah s njima sklopimo ugovor, dobijemo na poklon mjesec dana besplatne struje i nastavimo plaćati značajno manje račune nakon toga. Tako se reklamiraju. Ili da se priklonimo ovim Nijemcima iz RWE-a, nazovemo ih odmah, uzmemo njihovu struju, sklopimo ugovor putem interneta, dobijemo za to dodatni popust i nastavimo plaćati struju jeftnije nego kod HEP-a, ali nešto skuplje nego kod GEN-I-a? Tako naoko, sudeći prema uprosječenim medijskim računicama izgleda ponuda nakon prvog predstavljanja novih tarifa novih opskrbljivača.
Izračunali smo za današnji Jutarnji list na primjeru godišnje potrošnje od tri tisuće kilovat sati struje, a riječ je količini struje koju troši prosječna hrvatska obitelj koja se ne grije na struju, što je bitna stavka za stanovnike lijepe naše obale, da su ponude HEP-a, RWE-a i GEN-I-a vrlo blizu jedna drugoj. HEP-ovu struju biste platili, kako smo procijenili 266 kuna, RWE-ovu 19 kuna manje, a GEN-jevu 42 kune manje mjesečno. Godišnja ušteda kod Nijemaca je oko 230 kuna, a kod Slovenaca oko 500 kuna. Ova iako odokativna procjena točnija od svake marketinške poruke bilo kojeg strujnog operatera.
U vremenu u kojem je svaka kuna bitna, nije zanemariva ušteda ni jedne kune. I da, kratkoročno, svi mi, ne budemo li bedasti možemo manje ili više uštedjeti na struji. Blagodat je to prvog vala liberalizacije tržišta.
No, ajmo, sada kada imamo izbora, birati kao da smo Švicarci. Zabave i profita radi. Mentalitet švicarskog sata pohranila sam u nekom kutku mozga kad sam se nakon godinu dana života u toj pitoresknoj zemlji vratila kući zagrlivši ovo naše predgrađe Balkana kao nikada do tada jer sam se vratila u svijet u kojem pojednostavljeno rečeno, ljudi žive s puno manje razmišljanja o praktičnm stvarima poput uštede. Nemam statistiku, ali imam prilično točan dojam. Prosječan Švicarac, natjeralo ga društvo, puno više misli od prosječnog Hrvata na temu koliko novca za nešto plaća.
I evo, sažimam korisne lekcije za odabir strujnog operatera:
1. Informirajte se o postojećem stanju!
Lijepo, uzmite svoje račune za struju koje se do sada dobijali od HEP-a i ako do sada niste naučite napamet (poslije možete zaboraviti):
- koliko točno kilovatsati struje potrošite godišnje te koliko trošite u sadašnjim HEP-ovim obračunskim razdobljima
- koliko novca za to dajete – godišnje!
- ako imate dvotarifno brojilo, koliko točno struje trošite u skupljoj, a koliko u jeftinijoj tarifi
- koliko vas točno (a to je u lipama) košta jedan kilovat sat struje
- na komadić papira zapišite sve strujne operacije koje poduzimate po danu kad je struja skuplja, a koliko po noći kad je jeftinija. Ako shvatite da sušite odjeću u sušilici po skupljoj tarifi ili punite termo akumulacionu peć za grijanje po danu odmah vam je jasno gdje možete smanjiti račun.
- Proučite koji potrošači struje u kući troše puno, a koji malo struje i ako imate jednotarifno brojilo pratite gdje možete i koliko uštedjeti bez promjene operatera, a da naravno ne mijenjate drastično životne navike jer to nije smisao ugodnog života
- Na računu koji dobijate od HEP-a nađite iznos koji plaćate za uslugu takozvane mrežarine. To je naknada za prijenos struje do vašeg doma koju ćete i dalje plaćati HEP-u i ako izaberete drugog operatera. HEP vam ne smije i neće naplatiti skuplju mrežarinu ako odlučite da više ne želite njegovu struju, ali mrežarinu ćete plaćati HEP-u jer je infrastruktura za prijenos struje samo jedna, a ostaje ostaje vlasništvo HEP-a, odnosno države. U slučaju promjene dobavljača struje dobijat ćete dva računa.
2. Informirajte se detaljno o ponudi strujnih operatera!
Kada ste napamet naučili i proučili sve navedeno u prvoj lekciji možete se odvažiti na zvanje pozivnog centra novih operatera. E, oni su tamo da biste ih izmučili do preznojavanja, čak i ako im radi klima.
- Zanemarite sve reklame koje su vam plasirali, zaboravite sve postotke uštede koje su istaknuli, jer oboružani informacijama iz prve lekcije nastupate kao informirani potrošač. Bitno vam je samo koliko struje vi trošite. Prosjek države, ili zgrade u kojoj živite vam nije dovoljan pokazatelj.
- Tražite da vam na osnovu vaše postojeće potrošnje za godinu dana i vaših navika u trošenju struje izračunaju detaljno koliko ćete im struje plaćati.
- Neka vam obvezno uračunaju PDV u projekciju računa.
- Tražite podatke koje možete usporediti sa sadašnjim računima, a to su – godišnji trošak za struju,cijena jednog kilovat sata, a ako imate dvotarifno brojilo, iznos skuplje i iznos jeftinje tarife po kilovat satu.
- Pitajte postoji li u ponudi koju vam daju neko mjesečno ograničenje u potrošnji struje za ponuđenu cijenu i koliko košta kilovat sat ako potrošite više. Isto je kao i sa mobitelima, samo što kad potrošite iznos iz odabranog paketa za mobilno telefoniranje možete prestati telefonirati taj mjesec. Struju ćete trošiti bez obzira na sve.
- Ako vam nude paket sa zadanim ugovornim razdobljem imajte na umu da po Zakonu o zaštiti potrošača možete raskinuti taj ugovor kad god hoćete bez financijskih posljedica. Ugovorno razdoblje za nižu cijenu je psihološka igra s potrošačem jer ponuđači takve opcije računaju na to da ćete ostati kod njih do isteka ugovornog razdoblja jer vam se jednostavno neće dati baviti se papirologijom oko raskidanja ugovora.
3. Prespavajte!
Nakon što ste se naspavali i probudili usporedite detaljno postojeće stanje sa novom ponudom. I izračunajte vlastitu moguću uštedu na struji – za cijelu godinu. Za sve ovo vam treba dva poslijepodneva, tako da stignete uhvatiti onu ponudu o jednom mjesecu besplatne struje ako vam računica pokaže da ipak nije riječ o marketinškom triku. Računajte da ćete iduće godine platiti struju za svih 12 mjeseci, pa usporedite i taj iznos.
Nazovite HEP na kraju. Koliko čujem, oni spremaju svoj odgovor na konkurenciju. Ne očekujem puno, ali ... nazovite.
4. Imajte na umu:
Za vaš je džep nevažno, ali kontekst je uvijek zabavna stvar kao i šira slika.
- Struja za hrvatske potrošače dugoročno neće biti jeftinija. Danas plaćamo nižu cijenu struje od zemalja u okruženju i ona će sigurno rasti.
- To zapravo odgovara svima koji prodaju struju jer će zarađivati više.
- Na nižoj cijeni struje možete profirirati kratkoročno ili srednjoročno zato što državni HEP ima više od 90 posto tržišta i konkurencija koja vam sada nudi niže cijene, ovisno o svom poslovnom modelu spremna je donekle na hrvatskom tržištu poslovati i s gubitkom kako bi HEP-u otela ciljani broj korisnika i zauzela svoj tržišni udio.
- Novi operateri struje zapravo ne očekuju neki veliki prasak na Hrvatskom tržištu. GEN-I je krenuo u osvajanje tržišta s marketinškom kampanjom o najjeftinijoj struji, no koliko je ona zaista jeftina možete znati samo ako detaljno provedete tri lekcije. Iz najave RWE-a o tome kako u tri godine, dakle do sredine 2016. žele osvojiti 10 posto hrvatskog tržišta može se pak iščitati da novi operateri struje na hrvatskom tržištu ne očekuju spektakularane brojke.
- Struju vam mogu prodavati kompanije koje je proizvode ili one koje njome samo trguju. HEP primjerice proizvodi struju. Njemački RWE također. Slovenski GEN-I je trgovac strujom. Cijena struje koju je proizvođač struje sposoban ponuditi krajnjem potrošaču ovisi o cijeni struje po kojoj je nabavlja ili proizvodi. Sposobnost HEP-a i RWE-a da vam ponudi konkurentnu cijenu struje ovisi o cijeni po kojoj struju proizvode. Za razliku od HEP-a, RWE je konkurentniji jer eto nisu državni mastodont uljujuškan u sigrnost monopola na tržištu. Ipak, struja je energent i za budućnost je bitno dobiti struju iz jeftinijih izvora. Struja iz nuklearke je najjeftinija. Zato ih Švicarci vole. Iz vjetra i sunca još uvijek dobijamo najskuplju struju. Hidroelektrane su dugoročno najjeftiniji obnovljivi izvor struje. Sposobnost trgovaca strujom da vam ponude konkurentnu cijenu ovisi o sposobosti njihova menadžmenta da na svjetskom tržištu struju kupe što jeftinije.
- Tržišni udio HEP-a sigurno će padati. Prvo brzo, a onda sporije. I oni tu ne mogu puno učiniti. Dolaskom konkurncije padaju monopoli. To ne znači nužno i propast HEP-a.
- Koju god ponudu izaberete, jest da nije bitno za vaš mjesečni budžet, ali dobro je znati – kupujući struju od HEP-a financirate zaposlene u Hrvatskoj i to u hrvatskoj proizvodnji. Doduše, finacirate prevelik broj previše plaćenih pojedinaca i proizvodnju koja balansira na rubu neprofitabilnosti, ali za ljubitelje poticanja hrvatskog usprkos i unatoč, to može biti bitna stavka. Kupujući struju od RWE-a financirate proizvodnju struje poglavito u Njemačkoj i radna mjesta tamo. U slučaju kupnje struje od GEN-I-a financirate nepoznate proizvodne lokacije, trgovce i slovenski menadžment.
Izvor: Jutarnji list
