Videonadzor zajedničkih dijelova zgrade
12. prosinca 2022. Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP) je objavila očitovanje koje se odnosi na videonadzor zajedničkih dijelova zgrade u kojima se nalaze zajednički spremnici za otpad radi obrade osobnih podataka stanara i trećih osoba koji neovlašteno odlažu otpad u zajedničke spremnike, a u cilju postupanja sukladno obvezama propisanima Odlukom Grada Zagreba o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj 7. od 28. veljače 2022.) iako se navedeno postupanje odnosi i na područje cijele Republike Hrvatske obzirom na zakonske odredbe.
Kako AZOP u svom očitovanju ističe, Opća uredba o zaštiti podataka je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine. Predmetnom Općom uredbom o zaštiti podataka se predviđaju specifikacije ili ograničenja njezinih pravila pravom pojedine države članice, s tim da one mogu, u mjeri u kojoj je to potrebno radi postizanja usklađenosti i razumljivosti, elemente Opće uredbe o zaštiti podataka inkorporirati u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Prvenstveno je potrebno pojasniti, navodi AZOP u svom očitovanju, kako se videonadzor u smislu odredbe članka 25. stavka 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane.
Nadalje AZOP ukazuje na odredbu iz članka 25. stavka 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koja propisuje: „Ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.“, koja određuje podrednu primjenu predmetnog Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka u slučaju obrade osobnih podataka putem sustava videonadzora. Nadalje, AZOP ukazuje i na odredbu iz članka 26. stavka 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koja propisuje kako se obrada osobnih podataka putem videonadzora može provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora.
Budući da se u konkretnom slučaju radi o videonadzoru stambenih zgrada, dodatno se primjenjuju odredba iz članka 31. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koja propisuje da je za uspostavu videonadzora u stambenim, odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova te da videonadzor može obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenoj zgradi.
Sukladno odredbi članka 23. stavka 1. ranije spomenute Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, korisnik usluge koji ne ispunjava svoje obveze ili ih neuredno ispuni dužan je platiti ugovornu kaznu u iznosu koji je razmjeran troškovima uklanjanja posljedica predmetnim člankom opisanog postupanja, a najviše u iznosu od 500,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika kućanstvo, odnosno najviše u iznosu od 1000,00 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo, a za postupke propisane predmetnom odredbom.
Nadalje, kako ističe AZOP u svom očitovanju, sukladno odredbi iz članka 23. stavka 4. Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, ukoliko više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, obveza plaćanja ugovorne kazne u slučaju da se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika nastaje za sve korisnike usluge koji koriste zajednički spremnik sukladno udjelima u korištenju spremnika.
Slijedom svega naprijed izloženog, AZOP u svom očitovanju zaključuje da bi se obrada osobnih podataka putem sustava videonadzora u zajedničkim prostorijama stambene zgrade u kojima se nalaze spremnici za otpad, mogla smatrati obradom osobnih podataka u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu imovine suvlasnika stambene zgrade sukladno odredbi članka 26. stavka 1. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
U tom kontekstu AZOP naglašava kako za postavljanje sustava videonadzora nije potrebno prikupljanje dodatnih privola, već postojanje potrebne suglasnosti suvlasnika te legitimnog interesa kao pravnog temelja za ugradnju takvog sustava, kojeg su suvlasnici dužni i dokazati.
Osim toga, AZOP ističe kako sukladno odredbama članka 28. i 29. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju koristiti snimke suprotno svrsi utvrđenoj u odredbi članka 26. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka .
Nadalje, AZOP ističe kako je sukladno odredbi članka 27. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka voditelj obrade ili izvršitelj obrade dužan označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu (u konkretnom slučaju zajednička prostorija u kojoj se nalaze spremnici za otpad) te vanjska površina objekta pod videonadzorom, a oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja. Predmetna obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno odredbi članku 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, a posebice jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju informacije da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.
Na koncu, AZOP ukazuje na to kako je prilikom postavljanja sustava videonadzora potrebno voditi računa da se konkretnim videonadzorom ne zahvati javna površina, budući da je sukladno članku 32. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka propisano kako je snimanje javnih površina putem videonadzora dopušteno samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, i to samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti, odnosno radi zaštite zdravlja ljudi te imovine.
dipl.iur Vanja Vargec
